Iskoristi i ti kulturnu baštinu u razvoju ruralnog turizma

Manji gradovi i sela naročito u kontinentalnom dijelu naše zemlje, imaju izraženo kulturno naslijeđe. Na primjer sela kao što su Karanac i Stara Kapela u Slavoniji. Neka su očuvana više, neka nimalo, ali na žalost rijetko koje je planski sačuvano i stavljeno u službu razvoja turizma.

Epidemiološka situacija je bitno promijenila navike stanovništva i otvorila vrata malim destinacijama na kontinentu, koje bi mogle zadovoljiti potrebe današnjeg turista u potrazi za iskustvenim i zabavnim turističkim sadržajima. 

Tu su i novi trendovi koji na neki način nameću globalne teme kao što su zdrav život, iskustveni turizam, prikupljanje novih saznanja i osobni razvoj.

Ukoliko kao turistički poduzetnici razvijate turizam na prostoru na kojem postoje značajnija kulturna baština i želite da vam takvi resursi služe, potrebno je izgraditi detaljan plan razvoja koji uključuje kvalitetnu prezentaciju baštine.

Plan treba biti izrađen na temelju provjerenih metoda kako bi osigurali dugoročnost projekta.

Da bi bili spremni upustiti se razvoj destinacije temeljene na baštini, trebamo pronaći odgovore na pitanja:

• Po kojim sadržajima će se destinacija istaknuti,
• Kako možemo postići da se posjetitelji uvijek vraćaju,
• Kako se planiramo razvijati u budućnosti,
• Trebamo li usvajati i nove trendove,
• Tko nam u razvoju može pomoći i na koji način,
• Trebamo li se pobrinuti za destinacijsku ravnotežu, susjede i sugrađane.
• Kako funkcionirati u krizama,
• Hoće li se destinacija baviti sezonskim turizmom ili tokom cijele godine.

Najlakši način da sve to saznamo je učiti od uspješnih.

Zbog toga sam posjetila uspješnu kontinentalnu destinaciju, grad Trosa u središnjoj Švedskoj regiji Södermanland, koji uspjeh svoje destinacije temelji na očuvanju i prezentaciji baštine.

Ako pažljivo čitaš u ovom tekstu te očekuju nova saznanja i inspiracije za svoj turistički biznis.

Više o gradiću Trosa

Trosa je mala općina sa oko 5 000 stanovnika no, ljeti se broj povećava za oko 130% jer mnogi Šveđani iz velikih gradova ovdje imaju kuće i vikendice kako bi ugodnije provodili ljeto i slobodno vrijeme.  Turistička zajednica Županije procjenjuje da kroz grad godišnje prođe nešto manje od 250 000 turista iz cijele Švedske i svijeta. Ranije u povijesti Trosa je bila selo do kojeg je vodio jedan jedini put. Mi bi kao usporedbu koristili onu riječ što počinje sa “vu…..ina”. Zbog toga je stekla naziv “Kraj svijeta” koji se danas uspješno eksploatira u turističke svrhe.

U okolini nema prirodnih atrakcija. Predio je to livada i šuma koji se jednako može vidjeti tijekom vožnje stotinama kilometara sjeverno i južno. Grad ima izgrađenu malu marinu, jednako kao i većina gradova ovdje jer se nalazimo u regiji koja je prošarana bezbrojnim morskim kanalima, otocima i jezerima povezanim s Baltičkim morem.

Turizam kao pretežna djelatnost

Broj od 250 000 posjetitelja je značajna brojka za destinaciju koja ima površinu od svega 3,60km2. Grad je izgrađen na tradicijski način i arhtektura je tipična skandinavska. Sve te tradicijske kuće su privatno vlasništvo. Vrlo dobro su očuvane, a dvorišta su uredna i također tradicijski uređena. Rekli bi skromno, starim sortama cvijeća, voćaka i drugim dekoracijama koje prikazuju povijest i nekadašnji način života. Na ulicama unatoč brojnim turistima nema suvenirnica, nametljivih prodavača ni izloženih proizvoda lokalnih proizvođača. Ukoliko želite uspomenu možete kupiti suvenir u nekoj od 3 obližnje galerije, ali u obliku autorskog rada nekog od lokalnih umjetnika. Postoji i nekoliko butika koji uz odjeću prodaju dekorativne predmete, a koji su gotovo vrlo slični sa onima koje možete vidjeti razgledajući grad.

Sve što ste do sada pročitali vrlo podsjeća na naše kontinentalne krajeve, zar ne?

Briga za domaće stanovništvo

Srce grada se sastoji od desetak ulica i predviđeno je za turiste, ali samo za šetnju. Kanal, tj.rijeka Trosa koja dijeli grad na dva dijela i ulijeva se u Baltičko more, ostavljena je na korištenje stanovnicima koji žive uz nju i za njihove čamce. Turistima koji dolaze brodovima nije moguće ni za kakav novac razgledavati grad kanalom. Obilazak je moguć pješice, turističkim vlakićem ili biciklom.

Grad se opredijelio da svoju jedinu snagu, kulturnu baštinu, prezentira na autentičan, miran i nenametljiv način kako bi posjetitelji mogli u miru i u potpunosti doživjeti ambijent.

Svi drugi sadržaji koji obogaćuju destinaciju i pozivaju na duži boravak, nalaze se u okolici. Postoje mogućnosti boravka u malim hotelima, apartmanima ili na okolnim turističkim imanjima. Mogućnost kupnje lokalnih proizvoda, upoznavanje tradicijskih zanata, izleti pješačkim i biciklističkim stazama, programi predstava i koncerata i drugi sadržaji nalaze se u okolici. U gradu je moguće šetati, jesti u restoranima i uživati u FIKI (vrijeme za kavu i kolač).

Koje su zadaće gradske uprave i turističke zajednice

Turisti su dobro informirani. To znači da su im na pristupačan i jednostavan način prezentirane informacije o svim sadržajima, te na koji način ih mogu konzumirati. Postupak organiziranje vremena i smještaja ukoliko žele ostati duže od jednog dana, riješen jednostavnim skandinavskim savjetom: planirajte svoj dolazak unaprijed ili budite strpljivi. Takvim stavom ni gradski službenici ni poduzetnici ne trpe velike pritiske u jeku sezone.

Nemojte zamišljati da to kod nas ne bi funkcioniralo. Itekako bi. Mi smo samo navikli razmišljati drugačije i teško nam je prihvatiti promjene. Turisti su prilagodljiva vrsta 🙂 Osim toga već je dokazano da su vrlo zainteresirani za održivi turizam, a to uključuje poštovanje i obzir prema destinaciji u kojoj borave. Turisti radije doprinose, nego uništavaju.

Turistička zajednica i gradske službe brinu o pitanjima daljnjeg razvoja i služe kao servis poduzetnicima. Marketinške aktivnosti provode bez isticanja pojedinaca ili pojedinih mikro destinacija, bez dijeljenja na važnije i manje važne pojedince.

U ovom primjeru na stranicama grada i turističke zajednice možete pronaći jednostavan popis sadržaja pod naslovom: 100 DANA U TROSI. To je jasan popis 100 mogućih aktivnosti i doživljaja u koji su obuhvaćeni svi dionici destinacije. Dnevne objave na društvenim mrežama se temelje na tom popisu.

Turistički ured u fizičkom smislu ne postoji. Postoje oznake, bar kodovi, appovi, automati. Doslovno za sve, od rezervacija, iznajmljivanja bicikla, brodskog veza i sl.

Iako je vrijeme covid-krize, turizam u ovom gradu ne osjeća negativne utjecaje. Dapače, zbog preporuka epidemiologa da je bolje ići na kraća putovanja, turizam je u porastu.

Poduzetnici su o tome bili na vrijeme informirani i pripremili su se u skladu s preporukama koje su dobili.

Da rezimiramo:

• Grad se istaknuo po očuvanju i prezentaciji svoje tradicije na autentičan način.
• Način organizacije i funkcioniranja destinacije omogućio je turistima da svoje vrijeme provode kvalitetno u autentičnom ambijentu, što je dovelo do toga da se posjetitelji vole vratiti i ponoviti ugodno iskustvo.
• Plan razvoja temelji se na inovativnim pametnim rješenjima koja rješavaju probleme turista kako bi što lakše, brže i efikasnije organizirali svoje vrijeme i konzumiranje sadržaja.
• Destinacijska ravnoteža je očuvana pogodovanjem lokalnom stanovništvu, zbog čega nije došlo do depopulizacije stanovništva.
• Pravovremenim reakcijama u skladu sa dugoročnim razvojnim planom, grad i turistička zajednica služe kao servis građanima i poduzetnicima, te im pomažu da rješavaju zajedničke probleme. Pomažu im u potrebnim prilagodbama djelatnosti, pravovremenom prepoznavanju novih prilika i uklanjanju prijetnji. Uspješni poduzetnici ponos su i snaga turističke destinacije.
• Takvim poštenim pristupom postignuta je win-win suradnja između javnog i privatnog sektora.

Što mi možemo učiniti za svoje ruralne (etno) destinacije

Naše etno destinacije prepune su potencijala za razvoj turizma. Nije potrebno da izmišljamo nemoguće. Primjer grada Trosa je “školski” primjer koji nas uči i podsjeća da možemo uz pomoć dobrog plana i kvalitetnom međusobnom suradnjom svoje ruralno područje razviti i pretvoriti u profitabilnu i uspješnu turističku destinaciju.

Saznaj više o meni:

Moje ime je Ana Bertić i već više 15 godina pomažem poduzetnicima u turizmu da svoje destinacije pretvore u uspješne biznise Iskustvo i znanje o posebnim oblicima turizma stjecala sam realizirajući projekte na domaćem i inozemnom tržištu, u Sloveniji i Švedskoj. Dosadašnje projekte posjetile su stotine tisuća zadovoljnih posjetitelja, a i dalje se uspješno razvijaju.

Moji principi razvoja destinacija temelje se na inovativnosti, novim trendovima i praćenju potreba tržišta. Na taj način uspješno i efikasno riješila sam probleme mojih klijenata za koje sam  izrađivala idejne projekte, osmišljavala dodatne sadržaje i educirala ih kako da započnu ili unaprijede svoju destinaciju.

Ukoliko vam je dosta tapkanja na mjestu i imate potrebu da unaprijedite svoj turizam u profitabilan posao, mogu vam pružiti uslugu izrade kvalitetnog Idejnog plana ili edukacije koja će vam pomoći da unaprijedite svoje poslovanje.

Kolumnistica sam poslovnog časopisa Poduzetnik u kojem s čitateljima dijelim korisne savjete i ideje za unaprjeđenje kontinentalnih destinacija.

Možeš mi se pridružiti u zatvorenoj FB grupi KONTINENTALNI TURIZAM IMA BUDUĆNOST u kojoj razmjenjujem znanja i iskustva kako bih pomogla poduzetnicima u turizmu da ostvare vlastite uspješne destinacije.